Slusajte Radio Kameleon uzivo!!!
Slusajte Radio Tuzla uzivo!!!
Slusajte Radio Naxi uzivo!!!
Njeno kraljevsko visocanstvo, kafa
Kafica nam je mozda najbolja drugarica.
..Svi oni koji vitlaju nocu, pa tada uce, rade, druze se, znaju da je kafica i nezamjenljiva drugarica. Ona je tradicionalan izbor u akciji tjeranja sna, jos uvek neprevazidjen. Sve to, naravno, u ogranicenoj kolicini.
Smrtonosna doza kofeina iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu tjelesne tezine, sto znaci da covjek od 80 kilograma moze da se ubije s 12 gr kofeina ili 100 soljica kafe, dok bi zenu od 50 kilograma ubilo 7,5 grama kofeina ili oko 60 soljica ovog napitka. Izracunato je da je najveca bezopasna kolicina devet soljica dnevno, ali kako se za cetiri do sest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza moze biti znatno i veca.
Volter, koji ih je dnevno ispijao po 50 kafa, opomenut je da ne pretjeruje jer je navodno kafa otrov. On bi onda presao na sljedecu soljicu i rekao da u njegovom slucaju kafa djeluje vrlo sporo. Balzak pisuci svoju "Ljudsku komediju" popio je 50.000 soljica kafe, i nista mu se nije desilo. Madjarski matematicar Pol Erdes govorio je da je matematicar masina za pretvaranje kafe u teoreme. Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio turskoj kafi. Mozda bi moglo da se napravi nesto i za nes ili filter kafu?
Razvojni put kafe
Neki izvori kazu da je efekat kafe na ponasanje prvo uocen u Etiopiji oko 850 godine nase ere. Vrijedni pastir je primijetio da ovce postaju hiperaktivne nakon sto pojedu odredjene crvene bobice. Kada ih je on probao djelovale su na isti nacin. Usamljeni monah je prolazio pored pastira, takodje probao bobice i otkrio da mu mogu pomoci da ostane budan tokom dugih molitvi. Druge price govore o Arapinu koji je sa svojim sljedbenicima protjeran u Etiopiju i osudjen da umre od gladi u pustinji. Jednog dana gladni ocajnici su skuvali zrnevlje nepoznate biljke, i to im je omogucilo da prezive. Taj dogadjaj je u obliznjoj Moki shvacen kao bozji znak, tako da su i biljka i pice od nje dobili ime "moka". Po dolasku u Aziju kafa postaje omiljeno pice arapskog svijeta.
Transport kafe van muslimanskog svijeta bio je zakonom zabranjen, tako da je njeno sirenje zapocelo krijumcarenjem. Medjutim, islamske vlasti u Meki proglasavaju je djavolovim napitkom i zabranjuju njeno konzumiranje, jer uzivanje u kafi nema granica i odvraca narod od vjere Prorokove. Srecom, Turci su osvojili Siriju, Jemen i Egipat i ocarani ukusom nove tecnosti naredbu stavljaju van snage. Tako su prve pretece kafica otvorene u Kairu i Meki, a najpoznatija u Konstantinopolju, 1475. godine. Turcima hvala sto su kafu donijeli i u Evropu. Turci, posto su svijet upoznali sa kafom, prelaze na ispijanje caja. U isto vrijeme kada kafa dolazi u Evropu, sa drugog kraja svijeta stize duhan. Najbolji drug kafice je svakako duhan, a tu ocaravajucu kombinaciju otkrili su, naravno opet, Turci.
Kafa je visegodisnji zimzeleni zbun. Plod kafovca slican je tresnji i u sebi krije dva crna zrna. Kafa cvjeta i radja tri puta godisnje. Sve vrste drveta kafe godisnje daju tek po kilogram ploda, sto uzgajanje i branje cini veoma napornim. Najpoznatije vrsta su: arabika i robusta.
Przenje i mljevenje
Zelena zrna kafe se najprije suse i boja im postaje zuta. Prije upotrebe kafa se mora pravilno isprziti i samljeti. Nekada su domacice same przile kafu pa je svaka imala svoju minutazu za taj posao. Postupak przenja traje izmedju 7 i 14 minuta, a maksimalna temperatura dostize 240 stepeni. Isprezena kafa se dijeli na svijetlu (7 minuta), srednju (9 do 11 minuta), srednjetamnu (12 do 13 minuta) i tamnu (14 minuta). Rijetko gdje se kafa melje pred samo spremanje napitka, iako je upravo tako najbolja.
Najskuplja i najrjedja kafa
Sorta Kopi Luwak je toliko rijetka da se godisnje proizvede oko 250 kilograma, a pakovanje od stotinak grama prodaje se za 75 americkih dolara. Kopi Luwak se pravi na ostrvima Sumatra, Java i Sulavesi. Na tim ostrvima zivi cibetka, torbar velicine macke koji zivi na drvecu i dugo se smatrao stetocinom jer jede najzrelije plodove kafe. Zrno kafe prolazi kroz njegov digestivni trakt prakticno bez ostecenja, a enzimi u zelucu te zivotinje dodaju nesto jedinstveno ovim zrnima kafe. Domoroci, da se ne bi peli na drvece i brali kafu, su poceli da sakulpljaju polusvareni izmet cibeta. Onda je ovo postala najtrazenija kafa na svetu. Eto kako neko i od lijenosti moze imati koristi.
Cetiri osnovna nacina pripremanja kafe
Espreso je postao planetarni fenomen. Postojbinom ovog napitkasmatra se Italija, iako je u Francuskoj jos pocetkom 19. vijeka napravljena prva masina za espreso. Espresu se dodaju mlijeko, pavlaka i kakao. On je sastojak najveceg broja vrsta napitaka od kafe. Za inspiracije i informacije obavezno posjetite sajt www.latteart.org.
Filter kafa je prvi put napravljena 1908. godine, a osnovna razlika u odnosu na espreso je sto se voda, koja prolazi kroz kafu u filteru, ne pusta pod pritiskom. Uglavnom je slabija od espresa.
Crna ili turska kafa priprema se bitno drugacije, a karakterise je talog koji espreso i filter kafa nemaju. Kod nas ona se zove crna, turska, grcka i domaca. Njene varijante su sa ili bez secera i mlijeka – i to je to. Jedina joj je prednost, ako pozelis da gledas u razne figurice, okrenes solju, prekrstis je i posle par minuta pokaze ti se sudbina pa ne moras da brines o buducnosti. Instant kafa je dozivela pravi bum u 20. vijeku. Pocetak njene proizvodnje se vezuje za jednog japanskog hemicara koji je napravio prve granule instant kafe. Ovakva kakvu je danas koristimo, nastala je tridesetih godina 20. vijeka. Priprema je laka i brza, samo prelijes granule vodom (toplom ili hladnom) i dodas secer i mlijeko. Vremenom su se razvili i sofisticiraniji nacini spravljanja instant kafe, koji se uglavnom svode na prethodno mucenje granula kafe s malkice vode.
Kafica nam je mozda najbolja drugarica.
..Svi oni koji vitlaju nocu, pa tada uce, rade, druze se, znaju da je kafica i nezamjenljiva drugarica. Ona je tradicionalan izbor u akciji tjeranja sna, jos uvek neprevazidjen. Sve to, naravno, u ogranicenoj kolicini.
Smrtonosna doza kofeina iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu tjelesne tezine, sto znaci da covjek od 80 kilograma moze da se ubije s 12 gr kofeina ili 100 soljica kafe, dok bi zenu od 50 kilograma ubilo 7,5 grama kofeina ili oko 60 soljica ovog napitka. Izracunato je da je najveca bezopasna kolicina devet soljica dnevno, ali kako se za cetiri do sest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza moze biti znatno i veca.
Volter, koji ih je dnevno ispijao po 50 kafa, opomenut je da ne pretjeruje jer je navodno kafa otrov. On bi onda presao na sljedecu soljicu i rekao da u njegovom slucaju kafa djeluje vrlo sporo. Balzak pisuci svoju "Ljudsku komediju" popio je 50.000 soljica kafe, i nista mu se nije desilo. Madjarski matematicar Pol Erdes govorio je da je matematicar masina za pretvaranje kafe u teoreme. Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio turskoj kafi. Mozda bi moglo da se napravi nesto i za nes ili filter kafu?
Razvojni put kafe
Neki izvori kazu da je efekat kafe na ponasanje prvo uocen u Etiopiji oko 850 godine nase ere. Vrijedni pastir je primijetio da ovce postaju hiperaktivne nakon sto pojedu odredjene crvene bobice. Kada ih je on probao djelovale su na isti nacin. Usamljeni monah je prolazio pored pastira, takodje probao bobice i otkrio da mu mogu pomoci da ostane budan tokom dugih molitvi. Druge price govore o Arapinu koji je sa svojim sljedbenicima protjeran u Etiopiju i osudjen da umre od gladi u pustinji. Jednog dana gladni ocajnici su skuvali zrnevlje nepoznate biljke, i to im je omogucilo da prezive. Taj dogadjaj je u obliznjoj Moki shvacen kao bozji znak, tako da su i biljka i pice od nje dobili ime "moka". Po dolasku u Aziju kafa postaje omiljeno pice arapskog svijeta.
Transport kafe van muslimanskog svijeta bio je zakonom zabranjen, tako da je njeno sirenje zapocelo krijumcarenjem. Medjutim, islamske vlasti u Meki proglasavaju je djavolovim napitkom i zabranjuju njeno konzumiranje, jer uzivanje u kafi nema granica i odvraca narod od vjere Prorokove. Srecom, Turci su osvojili Siriju, Jemen i Egipat i ocarani ukusom nove tecnosti naredbu stavljaju van snage. Tako su prve pretece kafica otvorene u Kairu i Meki, a najpoznatija u Konstantinopolju, 1475. godine. Turcima hvala sto su kafu donijeli i u Evropu. Turci, posto su svijet upoznali sa kafom, prelaze na ispijanje caja. U isto vrijeme kada kafa dolazi u Evropu, sa drugog kraja svijeta stize duhan. Najbolji drug kafice je svakako duhan, a tu ocaravajucu kombinaciju otkrili su, naravno opet, Turci.
Kafa je visegodisnji zimzeleni zbun. Plod kafovca slican je tresnji i u sebi krije dva crna zrna. Kafa cvjeta i radja tri puta godisnje. Sve vrste drveta kafe godisnje daju tek po kilogram ploda, sto uzgajanje i branje cini veoma napornim. Najpoznatije vrsta su: arabika i robusta.
Przenje i mljevenje
Zelena zrna kafe se najprije suse i boja im postaje zuta. Prije upotrebe kafa se mora pravilno isprziti i samljeti. Nekada su domacice same przile kafu pa je svaka imala svoju minutazu za taj posao. Postupak przenja traje izmedju 7 i 14 minuta, a maksimalna temperatura dostize 240 stepeni. Isprezena kafa se dijeli na svijetlu (7 minuta), srednju (9 do 11 minuta), srednjetamnu (12 do 13 minuta) i tamnu (14 minuta). Rijetko gdje se kafa melje pred samo spremanje napitka, iako je upravo tako najbolja.
Najskuplja i najrjedja kafa
Sorta Kopi Luwak je toliko rijetka da se godisnje proizvede oko 250 kilograma, a pakovanje od stotinak grama prodaje se za 75 americkih dolara. Kopi Luwak se pravi na ostrvima Sumatra, Java i Sulavesi. Na tim ostrvima zivi cibetka, torbar velicine macke koji zivi na drvecu i dugo se smatrao stetocinom jer jede najzrelije plodove kafe. Zrno kafe prolazi kroz njegov digestivni trakt prakticno bez ostecenja, a enzimi u zelucu te zivotinje dodaju nesto jedinstveno ovim zrnima kafe. Domoroci, da se ne bi peli na drvece i brali kafu, su poceli da sakulpljaju polusvareni izmet cibeta. Onda je ovo postala najtrazenija kafa na svetu. Eto kako neko i od lijenosti moze imati koristi.
Cetiri osnovna nacina pripremanja kafe
Espreso je postao planetarni fenomen. Postojbinom ovog napitkasmatra se Italija, iako je u Francuskoj jos pocetkom 19. vijeka napravljena prva masina za espreso. Espresu se dodaju mlijeko, pavlaka i kakao. On je sastojak najveceg broja vrsta napitaka od kafe. Za inspiracije i informacije obavezno posjetite sajt www.latteart.org.
Filter kafa je prvi put napravljena 1908. godine, a osnovna razlika u odnosu na espreso je sto se voda, koja prolazi kroz kafu u filteru, ne pusta pod pritiskom. Uglavnom je slabija od espresa.
Crna ili turska kafa priprema se bitno drugacije, a karakterise je talog koji espreso i filter kafa nemaju. Kod nas ona se zove crna, turska, grcka i domaca. Njene varijante su sa ili bez secera i mlijeka – i to je to. Jedina joj je prednost, ako pozelis da gledas u razne figurice, okrenes solju, prekrstis je i posle par minuta pokaze ti se sudbina pa ne moras da brines o buducnosti. Instant kafa je dozivela pravi bum u 20. vijeku. Pocetak njene proizvodnje se vezuje za jednog japanskog hemicara koji je napravio prve granule instant kafe. Ovakva kakvu je danas koristimo, nastala je tridesetih godina 20. vijeka. Priprema je laka i brza, samo prelijes granule vodom (toplom ili hladnom) i dodas secer i mlijeko. Vremenom su se razvili i sofisticiraniji nacini spravljanja instant kafe, koji se uglavnom svode na prethodno mucenje granula kafe s malkice vode.